Test na antitijela na virus klasične svinjske kuge

Klasična svinjska kuga (CSF) je zarazna virusna bolest domaćih svinja i divljih svinja. Uzrokuje ga virus klasične svinjske kuge (CSFV), pripadnik rodaPestivirusu porodiciFlaviviridae. Bolest se javlja u različitim kliničkim oblicima, od teške akutne infekcije sa visokim mortalitetom do blažih infekcija koje je teško prepoznati samo na osnovu kliničkih znakova.

Kod oboljelih svinja mogu se primijetiti groznica, depresija, smanjen apetit, dijareja, slabost, promjena boje kože i reproduktivni poremećaji. Ozbiljnost bolesti varira u zavisnosti od vrste virusa, starosti i imunološkog statusa životinja, kao i drugih faktora unutar stada.

Laboratorijsko testiranje je stoga važan dio nadzora likvora. Testiranje na antitijela ima posebnu ulogu u ovom procesu jer pruža informacije o imunološkom odgovoru svinja na virus virusa kuge.

CSFV antitela kod svinja

Nakon infekcije ili vakcinacije, svinje razvijaju antitijela protiv CSFV. Ova antitijela se ne mogu otkriti odmah nakon infekcije. Prema Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (WOAH), CSFV-specifična antitijela općenito se mogu otkriti otprilike 21 dan nakon infekcije, iako vrijeme može varirati.

Ovo vrijeme je važno kada se tumači uzorak krvi. Svinja u ranoj fazi infekcije možda još nema antitijela koja se mogu otkriti, dok je životinja{1}}pozitivna na antitijela možda ranije bila izložena virusu ili je možda vakcinisana.

Sam rezultat antitela ne utvrđuje kada je došlo do izlaganja.

Uz laboratorijske rezultate treba uzeti u obzir istoriju vakcinacije, starost, prethodne rezultate testova i zdravstveno stanje stada.

Upotreba u nadzoru stada

Testiranje na CSFV antitela je obično povezano sa serološkim nadzorom. Umjesto gledanja samo jedne životinje, uzorci se mogu prikupiti iz odabranih grupa unutar stada kako bi se procijenio status antitijela populacije.

Ovo može biti korisno u rasplodnim stadima, zamjenskim grupama i drugim populacijama gdje je potrebno redovno praćenje. Ponovljeno uzorkovanje takođe može pružiti jasniju sliku od jedne ankete, posebno kada se rezultati uporede sa evidencijom o vakcinaciji i prethodnim podacima o stadu.

Distribucija životinja-pozitivnih i{1}}negativnih na antitijela može pružiti korisne informacije o izloženosti ili vakcinaciji unutar populacije.

Na primjer, neočekivani rezultat{0}}pozitivan na antitijela u ne-vakcinisanom stadu bi normalno zahtijevao dalju istragu. U vakcinisanom stadu pozitivna antitela mogu biti očekivani nalaz i treba ih tumačiti u skladu sa programom vakcinacije.

Vakcinacija i serološki rezultati

Vakcinacija ima direktan uticaj na serologiju KKS.

U područjima u kojima se koristi vakcinacija protiv virusa CSFV, antitijela otkrivena kod svinja mogu biti povezana s vakcinacijom, a ne prirodnom infekcijom. Konvencionalni testovi na antitijela ne mogu uvijek razlikovati ova dva.

Neki kontrolni programi koriste markerske vakcine zajedno sa komplementarnim dijagnostičkim metodama. Ovi pristupi su osmišljeni da pomognu da se cijepljene životinje razlikuju od životinja koje su prirodno zaražene.

Iz tog razloga, informacije o korištenoj vakcini, datumu vakcinacije i starosti životinja trebale bi biti dostupne kada se tumače rezultati antitijela na CSFV.

Povezani pestivirusi

CSFV je usko povezan s drugim virusima uPestivirusrod, uključujući virus goveđe virusne dijareje i virus granične bolesti. Serološke unakrsne{1}}reakcije mogu nastati zbog ovih antigenskih odnosa.

Ovo je jedan od razloga zašto se neočekivani pozitivan rezultat ne bi trebao automatski tretirati kao dokaz CSFV infekcije.

Ako se rezultat ne slaže s kliničkom anamnezom, statusom vakcinacije ili epidemiološkom situacijom, dodatno laboratorijsko ispitivanje može biti prikladno. WOAH dijagnostički vodič uključuje potvrdne i diferencijalne pristupe za rješavanje takvih slučajeva.

Testiranje na antitela i aktivna infekcija

Detekcija antitijela i direktna detekcija virusa odgovaraju na različita dijagnostička pitanja.

Test na antitijela pokazuje da je životinja razvila imuni odgovor. Koristan je za istraživanje prethodne izloženosti i za nadzor na{1}} nivou stanovništva.

Tokom istrage sumnje na aktivnu likvoru, može biti potrebno direktno otkrivanje CSFV ili virusne nukleinske kiseline. U zavisnosti od stadijuma bolesti i svrhe testiranja, uzorci kao što su puna krv i tkiva mogu se uzeti za laboratorijsko ispitivanje.

Vrijeme uzorkovanja je posebno važno. Antitijela se razvijaju nakon infekcije, dok se količina virusa koji se može otkriti može mijenjati kako bolest napreduje.

Iz tog razloga, odabir testa bi trebao biti zasnovan na svrsi istrage, a ne samo na formatu testa.

Brzo testiranje na CSFV antitela

Brzi testovi na antitijela mogu se koristiti kada je potreban početni rezultat bez slanja svakog uzorka kroz uobičajeni laboratorijski radni tok.

Mogu biti korisni za praćenje stada, terenska istraživanja, provjere kretanja životinja i preliminarni pregled. Brzi test može dati indikaciju statusa antitijela u kratkom periodu, omogućavajući veterinarskom osoblju da odluči da li je potrebna daljnja istraga.

Za programe nadzora koji uključuju veliki broj uzoraka, laboratorijske{0}}bazirane metode kao što je ELISA i dalje se široko koriste. Brzo testiranje i laboratorijsko testiranje mogu poslužiti u različite svrhe u okviru programa praćenja{2}} bolesti.

Pozitivan ili neočekivan rezultat brzog-testa može zahtijevati potvrdu korištenjem odgovarajuće laboratorijske metode, posebno kada rezultat ima regulatorne ili{1}}iplikacije na zdravlje stada.

Faktori koji utječu na interpretaciju

Nekoliko detalja treba zabilježiti prilikom prikupljanja uzoraka za testiranje na CSFV antitijela.

Status vakcinacije:da li su životinje vakcinisane i koja vakcina je korišćena.

dob:mlada prasad mogu nositi antitijela koja potiču od majke, što može utjecati na serološke rezultate.

Vrijeme uzorkovanja:antitijela se možda još ne mogu otkriti u ranoj fazi infekcije.

Istorija stada:prethodni laboratorijski rezultati, klinička opažanja i kretanja životinja mogu pružiti važan kontekst.

Regionalni status bolesti:epidemiološku situaciju i primjenjive mjere kontrole likvora također treba uzeti u obzir.

Čuvanje ovih zapisa zajedno čini serološke rezultate mnogo lakšim za tumačenje tokom vremena.

Uloga testa na CSFV antitela u upravljanju zdravljem svinja

Testiranje na CSFV antitela se uglavnom koristi za procenu serološkog statusa svinja i podršku programima nadzora. Može pružiti informacije o odgovorima antitijela nakon vakcinacije i dokaze o prethodnoj izloženosti unutar populacije.

Značenje rezultata zavisi od okolnosti u kojima je uzorak prikupljen. Pozitivan rezultat antitijela u vakcinisanom stadu ne tumači se na isti način kao pozitivan rezultat ne-cijepljene populacije.

Iz tog razloga, serologija CSFV je najkorisnija kada se pregledaju laboratorijski rezultati zajedno sa zapisima o vakcinaciji, dobi životinja, anamnezom stada i drugim dostupnim epidemiološkim informacijama.

Reference

Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH).Klasična svinjska kuga.

WOAH.Kodeks zdravlja kopnenih životinja, Poglavlje 15.2 – Infekcija virusom klasične svinjske kuge.

WOAH.Priručnik za dijagnostičke testove i vakcine za kopnene životinje – Klasična svinjska kuga.